U nedavnom gostovanju na televiziji “K1” fizičar Nikola Cvetanović dao je stručne savjete kako se zaštititi od grmljavine. Posljednjih dana regija je bila izložena lošem vremenu, s grmljavinom i obilnom kišom. Zbog poplava koje su uslijedile, policija je više puta intervenirala u gradovima. U nedavnom gostovanju na televiziji “K1” fizičar Nikola Cvetanović podijelio je svoje znanje i preporuke o najučinkovitijim mjerama zaštite od grmljavinskog nevremena. Šokantno, više od 25 000 pojedinaca diljem svijeta svake godine postane žrtva udara groma. Studije su pokazale da je broj smrtnih slučajeva muškaraca zbog ove pojave šest puta veći nego kod žena.

Unatoč našem tehnološkom napretku, priroda nas neprestano podsjeća na svoju golemu moć. Grmljavina i munje ostaju izvan naše kontrole, a njihova ogromna energija konvergira na jednom malom mjestu u nekoliko trenutaka. Iako to može izazvati strah, postoje postupci koje možemo slijediti kako bismo smanjili opasnost. Izgradnjom struktura u skladu s određenim smjernicama možemo ublažiti rizike koje predstavljaju te prirodne sile. Za vrijeme grmljavinskog nevremena važno je skloniti se jer munja sadrži veliku količinu elektriciteta koji se prazni u kratkom vremenu. Ovaj proces je složen, odvija se u nekoliko faza dok munja traži put koji treba slijediti. Neki vijci nikada ne dosegnu tlo, ali kada se uspostavi jak provodni kanal, oslobađa se nezamisliva energija u djeliću sekunde. Ono što se čini kao jedan udar munje zapravo je niz desetaka udara koji se brzo smjenjuju, objašnjava Cvetanović.

Kako bismo se zaštitili od udara groma, dr. Nikola Cvetanović predlaže da je, ako se nađemo vani, najučinkovitije postupati skloniti se u vozilo. Cvetanović savjetuje da je pametno potražiti utočište u prostoru koji sadrži gromobran. Ako nije dostupan, bilo bi bolje da automobil bude izložen na otvorenom, jer je važno izbjeći da to bude najviša točka gdje munja može udariti. Munje teže tražiti najvišu točku na površini. Nikada se ne preporučuje stajanje u blizini stabla, a čak i boravak na planini može biti izuzetno opasan. Predlaže se da se pojedinci raziđu umjesto da ostanu u skupinama. Plivanje i boravak na čamcima aktivnosti su koje treba izbjegavati jer su vodene površine također vrlo opasne za vrijeme oluje. Nije preporučljivo ležati na tlu, ali je sigurnija alternativa čučeći, smatra Cvetanović.

Prema riječima dr. Cvetanovića, kada putujete vozilom poput automobila, autobusa ili aviona, nema razloga za strah. On spominje princip Faradayeva kaveza kako bi potkrijepio ovu tvrdnju. Cvetanović objašnjava da u slučaju običnog automobila koji nije kabriolet možete biti mirni znajući da je u vozilu prisutan Faradayev kavez. Ovaj kavez je izrađen od metala i odgovoran je za poništavanje električnog polja, čime vas štiti. Iako je moguće da grom pogodi automobil ili autobus, ne može ozlijediti osobu koja je unutra zbog zaštite Faradayeva kaveza. Bez obzira na to je li vaš automobil u pokretu ili stoji, i radi li motor ili ne, sigurni ste unutra.

Prema Cvetanovićevim riječima, kada se leti nema razloga za paniku. Zatim je razradio mjere poduzete za zaštitu zrakoplova od udara groma. Udari groma česta su pojava za zrakoplove. No, posljednja nesreća izazvana takvim udarom dogodila se šezdesetih godina prošlog stoljeća. Nakon toga su inženjeri prepoznali opasnost i implementirali zaštitnu mjeru, odnosno mrežu vodiča koji funkcioniraju kao gromobrani. Ova mreža provodi struju od udarca do tla, što rezultira minimalnim utjecajem na elektroniku i nema štete za putnike. Time su maksimizirani sigurnosni standardi komercijalnih letova, rekao je Cvetanović.

Unatoč uvriježenom mišljenju, nema dokaza koji bi poduprli ideju da je vjerojatnije da će mobilni telefoni privući udare munje. Naime, fizičar Nikola Cvetanović eksplicitno je opovrgnuo ovu uvriježenu zabludu. Neko se vrijeme vodila polemika oko ideje povećava li uporaba mobilnih telefona vjerojatnost udara groma. Međutim, s istraživanjima koja su provedena od raširene upotrebe mobilnih telefona, čini se da postoji opći konsenzus da nema većeg rizika. U teoriji, to bi moglo biti moguće zbog proizvodnje iona pri korištenju telefona u blizini, ali se ne savjetuje držati telefon uz glavu tijekom udara groma. Ipak, držanje telefona u džepu ne bi trebalo stvarati probleme. Prema Cvetanovićevim riječima, najbolje je biti oprezan, ali nema potrebe bacati mobitel jer nema uvjerljivih dokaza o povećanom riziku od udarca munja.

Udari groma više pogađaju muškarce nego žene. S druge strane, vodene površine najčešće su mjesto smrtnih slučajeva. Rad na otvorenom češće preuzimaju muškarci. U Sjedinjenim Državama omjer muškaraca i žena koji rade na otvorenom je 1:3, uglavnom zbog velikog broja smrtno stradalih muškaraca na ribarskim brodovima. Munje imaju tendenciju udarati u površinu vode, a one na brodu su uzdignute nekoliko metara iznad, što ih čini glavnom metom za munje. Ključno je maksimalno se eksponirati i spustiti što je više moguće, navodi govornik.

Prema riječima Nikole Cvetanovića, nema razloga za strah ljudi ako poduzmu mjere zaštite. Savjetuje se isključivanje određenih uređaja tijekom grmljavinskog nevremena kako bi se osigurala njihova sigurnost. Kada se munja i grom vide i čuju zajedno, to znači da je grmljavina blizu. U urbanim sredinama grom često gađa žičane ograde i podzemne kablove, što povećava vjerojatnost oštećenja elektroničkih uređaja. Tijekom grmljavinskog nevremena preporuča se isključiti prijenosna računala, televizore i mikrovalne pećnice, među ostalim uređajima koji sadrže čipove. Nadalje, ključno je izbjegavati kupanje u blizini grmljavinskog nevremena jer cijevi koje prolaze ispod zemlje mogu prenijeti strujni udar, kaže Cvetanović.

Uobičajena je praksa da pojedinci broje kako bi procijenili koliko munja može biti blizu. No, Nikola Cvetanović nudi alternativnu metodu za izračunavanje udaljenosti između sebe i munje. Prema Cvetanovićevom objašnjenju, nastanak munje uzrokovan je pojavom vodljivog zraka kroz prisutnost elektrona i posljedičnim protokom velike struje. Ovaj proces uzrokuje ionizaciju zraka, što rezultira stanjem koje poznajemo kao plazma. U tom stanju emitira se značajna količina zračenja, a svjetlost putuje brzinom od 300.000 kilometara u sekundi i trenutno stiže do nas. Međutim, zvuku koji stvara munja treba više vremena da dopre do nas. Stoga, ako promatrate bljesak munje i zvuk do vas stigne tri sekunde kasnije, munja je udaljena oko kilometar. Važno je napomenuti da čak i ako se čini da su oblaci daleko, munja može udariti, stoga uvijek treba biti oprezan.

Prema Cvetanovićevim riječima, ključno je znati što učiniti ako nekoga udari grom. Ističe važnost što bržeg pružanja prve pomoći. Prema riječima fizičara Nikole Cvetanovića, češći je slučaj da pojedinci prežive udar groma nego da stradaju. U slučaju takvog incidenta zdravstvene organizacije predlažu pružanje prve pomoći. To uključuje pozivanje hitne službe i izvođenje KPR-a dok ne stignu. Važno je napomenuti da osoba koju je udario grom nije opasna za druge, niti je naelektrizirana. Najveći prioritet trebao bi biti pronaći sigurno sklonište i za osobu i za sebe.

Oglasi - Advertisement