Gnojni kašalj predstavlja jasan signal da je važno konsultovati se s lekarom, jer to može biti indikacija upale pluća, pogotovo ako se prateći simptomi manifestuju kroz visoku temperaturu i bol u grudima.

Pneumonija je infekcija koja prouzrokuje upalu zračnih vrećica u plućima, što dovodi do nakupljanja tečnosti ili gnoja. Ovaj proces izaziva simptome kao što su kašalj praćen iskašljavanjem sluzi, groznica, zimica i poteškoće u disanju. Ova ozbiljna bolest zahvata respiratorni sistem i može biti uzrokovana različitim mikroorganizmima, uključujući bakterije, viruse i gljivice. Rani simptomi često uključuju nagli početak groznice, zimice i bol u prsima, a posebno su ranjive osobe sa slabijim imunološkim sistemom, starije osobe i mala deca. Važno je pravovremeno prepoznati simptome pneumonije i potražiti medicinsku pomoć radi odgovarajućeg lečenja i sprečavanja ozbiljnih komplikacija.

Pojava upale pluća nije ograničena na određene životne faze, već se može javiti u svim etapama života, s posebnim naglaskom kod osoba koje već imaju različite hronične bolesti ili oslabljen imunološki sistem. Intenzitet upale pluća može varirati od blagog do ozbiljnog, čak i do opasnog po život. Ovo stanje predstavlja najveći rizik kod novorođenčadi, male djece, osoba starijih od 65 godina i pojedinaca s prethodnim zdravstvenim problemima ili oslabljenim imunološkim sistemom. Važno je razumeti da su određene populacije posebno podložne težim oblicima upale pluća, stoga je potrebno pridavati posebnu pažnju simptomima i preduzeti odgovarajuće korake kako bi se pravovremeno reagovalo i smanjio rizik od komplikacija.

Kako dolazi do upale pluća?
Upalu pluća često izazivaju različite bakterije i virusi koji se prenose zrakom, a koje udišemo. Iako naš imunološki sistem obično uspješno štiti naša pluća od ovih patogena, ponekad, čak i kod osoba općenito dobrog zdravstvenog stanja, ti mikroorganizmi mogu prevladati obrambeni mehanizam i prouzrokovati upalu pluća.

Mogući uzroci upale pluća obuhvataju:
Bakterijske infekcije
– Strep pneumonija često stoji iza bakterijske upale pluća. Ovaj tip upale obično se manifestuje nakon pretrpljenih simptoma prehlade ili gripe, napadajući specifični dio pluća i izazivajući stanje poznato kao lobarna pneumonija.

Atipični uzročnici – Bakterije slične Mycoplasma pneumoniae također mogu prouzrokovati upalu pluća. Ovaj oblik bolesti često karakterizira blaga simptomatologija, što znači da pacijenti obično ne zahtijevaju odmor u krevetu.

Gljivice – Često se pojavljuju kod osoba koje već imaju hronične zdravstvene probleme ili imaju oslabljen imunološki sistem.

Virusi – Neki od virusa koji uzrokuju prehladu i grip mogu također prouzrokovati upalu pluća, posebno kod djece mlađe od 5 godina. Virusna pneumonija obično manifestuje blage simptome, ali u nekim situacijama može dovesti do ozbiljnih bolesti. Na primjer, virus poput COVID-19 primarno izaziva upalu pluća i može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija.

Koji znakovi upućuju na prisustvo upale pluća?
Karakteristike pneumonije uključuju niz simptoma, kako nespecifičnih tako i specifičnih. Ovi simptomi mogu obuhvatiti groznicu, gubitak apetita, umor, mučninu, povraćanje, bol u grudima, proljev, pojačano znojenje, drhtavicu, otežano disanje, bolove u mišićima i zglobovima te glavobolju.

Kako prepoznati razlike između simptoma upale pluća, prehlade i gripe?
Opći simptomi upale pluća, koji su nespecifični, često se podudaraju s simptomima prehlade ili gripe, s razlikom da upalni simptomi traju duže.

Raznolikost simptoma upale pluća može varirati od blagih do teških, ovisno o faktorima kao što su vrsta bakterije koja uzrokuje infekciju, starost pacijenta te opće zdravstveno stanje. Novorođenčad i dojenčad mogu manifestirati znakove infekcije putem kašlja, povraćanja, groznice, umora ili otežanog disanja. Kod infekcija uzrokovanih pneumokokom ili stafilokokom, teški simptomi se mogu razviti unutar nekoliko sati, dok se kod pneumonije uzrokovane mikroplazmom bolest može produžiti na dva do tri tjedna. Pneumonija često ima podlogu u uzročniku psitakoze i može biti povezana s oštećenjem svijesti i delirijem.

Simptomi povezani s upalom pluća variraju i ovise o imunološkom statusu pojedinca te ozbiljnosti bolesti. Većina pacijenata će doživjeti kašalj, dok će više od dvije trećine osjetiti nedostatak zraka. Bol u grudima javlja se kod oko 60% pacijenata, dok će više od polovine njih iskašljavati gnoj. U početnim stadijima bolesti, ispljuvak može biti rijedak ili odsutan, no kako bolest napreduje, može preći u gnojni sputum.

Visoka temperatura i zimica su česti kod mladih ljudi s pneumokoknom upalom pluća, a jedna trećina njih razvija herpes. U usporedbi s bakterijskom pneumonijom, SARS ima sporiji početak i blaže kliničke manifestacije, jer se simptomi razvijaju postupno. Temperature se postupno podižu i mogu biti visoke, ali rijetko su praćene zimicom. Također su prisutni opći simptomi poput glavobolje, bolova u mišićima i zglobovima, slabosti i umora. Kašalj obično nastaje nakon 3 do 4 dana i uglavnom je suh i iritantan, bez mogućnosti iskašljavanja.

Postavljanje dijagnoze upale pluća zasniva se na pažljivom kliničkom pregledu, analizi simptoma i rezultatima fizikalnog pregleda. Dodatno, liječnik će naručiti rendgenske snimke pluća i srca kako bi dobio dodatne informacije. Serološke pretrage otkrivaju povećanje broja leukocita i sedimentaciju, jasno ukazujući na prisutnost upalnog procesa uzrokovanog infektivnim agensima u tijelu. Auskultacijom (slušanje stetoskopom) liječnik može primijetiti pucketanje i pjenušave zvukove, što su karakteristični znakovi nakupljanja tekućine u alveolarnim prostorima. Analizom sputuma se identificira uzročnik infekcije, što omogućava odabir adekvatnog tretmana.

Terapija za upalu pluća varira ovisno o vrsti upale pluća i identificiranom uzročniku. Prvo, pulmolozi klasificiraju upalu pluća u dvije osnovne vrste:

  1. Bakterijska pneumonija – često uzrokovana bakterijama poput pneumokoka, Haemophilus influenzae i Moraxella catarrhalis.
  2. Atipična (virusna) pneumonija – izazvana mikroorganizmima poput Mycoplasma pneumoniae, klamidijom, legionelom i respiratornim virusima.

Bakterijska pneumonija se liječi antibioticima koje propisuje liječnik, prilagođavajući intenzitet liječenja prema potrebi kako bi se izbjegao nedostatak efikasnosti i povratak bolesti. Za atipičnu pneumoniju uzrokovanu Mycoplasma pneumoniae preporučuje se vitaminska terapija i obilan unos tekućine. Neki oblici virusne pneumonije mogu zahtijevati antivirusne lijekove, s obzirom da antibiotici nisu djelotvorni protiv virusa. SARS, s druge strane, iziskuje liječenje antibioticima.

Simptomatsko liječenje, koje ima za cilj ublažavanje simptoma, često je ključni aspekt terapije za pneumoniju. Liječnici preporučuju upotrebu antipiretika za snižavanje tjelesne temperature te pripravaka koji olakšavaju iskašljavanje. Ponekad pacijentima treba duže vrijeme za oporavak od virusne pneumonije u usporedbi s bakterijskom pneumonijom.

Kada trebate potražiti medicinsku pomoć?
Obratite se svom liječniku ako doživljavate otežano disanje, bol u prsima, temperaturu od 39°C ili više ili uporni kašalj, posebno ako je praćen iskašljavanjem gnoja. Posebno je važno da osobe iz sljedećih rizičnih skupina zatraže savjet liječnika:

– Odrasli stariji od 65 godina; – Djeca mlađa od 2 godine s prethodno navedenim simptomima; – Osobe s oslabljenim imunološkim sustavom; – Osobe koje primaju kemoterapiju ili uzimaju imunosupresivne lijekove (koji potiskuju imunološki sustav).

Za neke starije osobe i osobe s srčanim ili kroničnim bolestima pluća, upala pluća može brzo postati ozbiljna, pa čak i opasna po život.

Je li moguće spriječiti upalu pluća?
Iako nitko ne može garantirati da nećete oboljeti od upale pluća, postoje određeni faktori koji mogu smanjiti vaš rizik:

  1. Vakcinacija – Razgovarajte sa svojim liječnikom o mogućnostima vakcinacije koja može pružiti zaštitu od određenih vrsta upale pluća i gripe.
  2. Vakcinacija u djetinjstvu – Djeca mlađa od 2 godine i djeca od 2 do 5 godina posebno su osjetljiva na pneumokoknu bolest, stoga liječnici preporučuju drugu vakcinu protiv pneumokoka. Također, preporučuje se vakcinacija protiv gripe za djecu stariju od 6 mjeseci.
  3. Lična higijena – Redovito pranje ruku ili upotreba sredstava za dezinfekciju ruku može pomoći u zaštiti od respiratornih infekcija koje ponekad dovode do upale pluća.
  4. Nepušenje – Pušenje oštećuje pluća i smanjuje njihovu sposobnost borbe protiv respiratornih infekcija.
  5. Ojačajte imunološki sustav – Osigurajte dovoljno sna, redovito vježbajte i konzumirajte zdravu prehranu kako biste podržali svoj imunološki sustav.
Oglasi - Advertisement