Januar je poznat kao najdepresivniji period godine zbog završetka praznika, visokih troškova i iščekivanja proljetnih dana. Hladno vreme često ograničava naše aktivnosti na otvorenom, što dovodi do smanjenja fizičke aktivnosti. Takođe, tokom prazničnih okupljanja često se prepuštamo obilju slatkiša i masne hrane, zapostavljajući zdravije opcije. Zbog toga je ključno odmah se vratiti zdravoj ishrani i redovnom vežbanju. U potrazi za savetima o odgovarajućim dodacima ishrani, obratili smo se prof. dr. Janku Samardžiću, kliničkom farmakologu sa Medicinskog fakulteta u Beogradu.

 

 

Prema izjavama dr. Samardžića s portala Lepa&Srećna, magnezij (Mg) predstavlja ključni element koji igra vitalnu ulogu u više od 300 enzimskih sistema u našem organizmu. Njegova prisutnost je neophodna za održavanje optimalnog energetskog metabolizma, što dovodi do smanjenja osjećaja umora i iscrpljenosti. Osim toga, magnezij ima poseban značaj u održavanju pravilnog funkcioniranja i homeostaze nervnog sistema. Posebno se ističe povećana osjetljivost nervnog i mišićnog sistema kao posledica nedostatka magnezija. Klinička istraživanja ukazuju na povezanost između nedostatka magnezija i različitih neuroloških stanja, uključujući migrene, kao i psihijatrijskih poremećaja poput depresije i anksioznosti. Takođe, nedostatak magnezija povezuje se s cerebrovaskularnim i neurodegenerativnim bolestima.Našem priznatom farmakologu važno je naglasiti da su osobe s dugotrajnim nedostatcima izložene većem riziku od poremećaja raspoloženja, dok je dodatak magnezija pokazao efikasnost u ublažavanju simptoma tjeskobe i depresije. Uobičajeno, kada se konzumira u preporučenim dozama, magnezij se smatra sigurnim za upotrebu. Iako su zabeleženi retki slučajevi proliva i laksativnog efekta kao nuspojava, oni se često ne prijavljuju. Preporučeni dnevni unos magnezija varira s obzirom na faktore poput doba, pola, općeg zdravstvenog stanja i postojećih medicinskih uslova. Prosječno, preporučuje se unos od oko 375 mg magnezija dnevno.

 

 

Značaj cinka, ključnog mikroelementa u ljudskom organizmu, ističe profesor dr. Samardžić. Ovaj esencijalni element ima presudnu ulogu u različitim fiziološkim procesima, posebno u preciznoj koordinaciji živčanog sustava i hormona, jačanju imunološkog sustava te potpori očuvanju integriteta kože i regeneraciji koštanog tkiva. Nadalje, cink doprinosi normalnom metabolizmu drugih esencijalnih nutrijenata, sintezi proteina, kognitivnoj funkciji, očuvanju vidne oštrine te podržava normalnu plodnost i reprodukciju.Profesor Samardžić otkriva kako su novija istraživanja uglavnom usmjerena na povezanost cinka sa živčanim sustavom, pokazujući anksiolitička svojstva, odnosno njegovu sposobnost izazivanja umirujućeg učinka. Kao rezultat, cink se smatra optimalnom podrškom održavanju uravnoteženog neurotransmiterskog sustava u mozgu. Prema izjavi profesora, nuspojave su rijetke nakon primjene preporučenih doza, a eventualni gastrointestinalni problemi, poput mučnine i nelagode u želucu, mogu se pojaviti tijekom vremena. Preporučeni dnevni unos cinka za odrasle iznosi 10 mg, no ova količina može biti prilagodljiva i povećana u slučajevima značajnih nedostataka, pod stručnim nadzorom i odobrenjem medicinskog stručnjaka.

 

Oglasi - Advertisement