Svi smo svjesni da je “tranzicijsko razdoblje” u životu žene popraćeno značajnim izazovima. Malo je žena koje prođu kroz menopauzu bez nelagoda, budući da prestanak rada jajnika i pad hormona donose neugodne promjene u životu žene. O tome što se dešava i koje opcije su dostupne, razgovaramo s dr. Dejanom Milojević, specijalistkinjom ginekologije i opstetricije u “Medigrupi”, koja je stručnjakinja u ovom području.

Koje određeno razdoblje u životu nazivamo menopauzom?

“Menopauza predstavlja prirodan proces starenja i obično se pojavljuje između 45. i 55. godine života. Može se pojaviti postupno nakon operacija na reproduktivnim organima ili iznenada. Ona jasno označava završetak rada jajnika i prestanak menstrualnog ciklusa, a neredoviti ciklusi s produljenim menstruacijama često su simptomi koji ženu potiču da posjeti ginekologa. Nažalost, simptomi se često počinju javljati ranije, ali ih ljudi često ignoriraju i ne prepoznaju. Menopauza ostaje medicinski aspekt o kojem se rijetko razgovara, iako zaslužuje posebno mjesto jer žene provode trećinu svog života suočavajući se s promjenama i izazovima.”

S obzirom na ubrzan način života, koje su to manifestacije? Jesu li ovi simptomi prirodni?

“Uzimajući u obzir da menopauza predstavlja tijeljni odgovor na smanjenje spolnih hormona, čija funkcija postupno slabi i gasi se, simptomi su raznoliki i sistemski. Kao stručnjak ginekologije, ističem prve znakove povezane s genitourinarnim sustavom – neredovita krvarenja, nelagodnost u donjem dijelu trbuha, žarenje, povlačenje, bol tijekom odnosa, učestalo mokrenje koje nije povezano s infekcijom, kao i simptome nekontroliranog i statičnog mokrenja. Povezani genitalni poremećaji svakako su povezani s manifestacijama smanjenja razine estrogena – noćno znojenje, nesanica, valovi vrućine, vaskularna dijastolička simptomatika, tahikardija. Posebno bih naglasio i kognitivne simptome – razdražljivost i depresiju.”

Ako žena u menopauzi doživljava loše osjećaje i ne koristi nikakve lijekove, kako će se to odraziti na njezino zdravlje i koje bolesti mogu nastati?

“Nije rijedak slučaj da žene u menopauzi osjete niz simptoma. Moderno doba i brz tempo života stavljaju dodatni pritisak na žene. Našim majkama i bakama to možda nije bilo jasno, ali kao liječnik specijaliziran za ovo područje, smatram da je nužno ozbiljno shvatiti ovu temu i otvoreno razgovarati o njoj. Dijabetes, hiperlipidemija, pretilost, hipertenzija, hipotireoza, osteoporoza, stres, nekontrolirano mokrenje te depresija su česte bolesti povezane s menopauzom. Komplikacije mogu uključivati srčane i moždane udare, prijelome kostiju, prolaps reproduktivnih organa i dugotrajnu depresiju. Nažalost, većina tih bolesti nije direktno povezana s nedostatkom ili neravnotežom hormona te može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih stanja. Primjerice, broj infarkta miokarda gotovo je jednak među ženama i muškarcima, iako se ranije statistički podaci često odnose na mušku populaciju.”

Što preporučuje liječnik u vezi s laboratorijskim analizama i ostalim pretragama?

“Ovaj specifičan pregled pred menopauzom obuhvaća sveobuhvatan ginekološki pregled, uključujući Papa test, ultrazvuk, ispitivanje na infekcije, analizu dna zdjelice te ultrazvuk dojki. Kada su u pitanju laboratorijske pretrage i praćenje hormonske razine, ključne su analize FSH-a, estradiola te drugih tvari, kao i lipidni profil te koagulacijski profil. Važno je napomenuti da se ovo odnosi na relativno zdrave žene. Pacijentice s onkološkim, kroničnim ili autoimunim bolestima podvrgavaju se drugačijem algoritmu testiranja. Odluke o liječenju ili hormonalnoj terapiji donose se uzimajući u obzir udobnost pacijentice i procjenjujući dobrobit u njezinom specifičnom zdravstvenom stanju.”

Koje vrste tretmana su dostupne – tablete, flasteri, ulja…

“Prva opcija je klasična hormonska terapija. Prema preporukama Međunarodnog društva za menopauzu, hormonska nadomjesna terapija preporučuje se za rane simptome nedostatka estrogena, srednjoročne simptome povezane s urogenitalnom atrofijom te kasne simptome usmjerene na prevenciju i liječenje gubitka koštane mase. Velike studije pokazuju da je estrogenska terapija putem flastera, gelova i sprejeva, odobrena od strane FDA i primijenjena na kožu, povezana s manjim rizikom od krvnih ugrušaka u usporedbi s konvencionalnim oralnim estrogenskim tabletama. Međutim, izravne studije koje uspoređuju oralne terapije s hormonskim terapijama primijenjenim kroz kožu još uvijek nedostaju. Postoji širok raspon hormonskih tretmana s estradiolom i progesteronom koji su odobreni od strane FDA, a biokemijski su identični hormonima proizvedenim u tijelu. Unatoč tome, do sada nema znanstvenih dokaza koji bi potvrdili da je bioidentična hormonska terapija sigurnija ili učinkovitija. Ova vrsta terapije smatra se prihvatljivom za osobe mlađe od 59 godina, unutar 10 godina od menopauze i za zdrave žene koje iskuse simptome.”

Trebaju li žene uzimati hormone na svoju ruku bez prethodnog savjetovanja s liječnikom?

“Kao i s bilo kojim drugim lijekom, uvijek bi trebalo slijediti preporuke liječnika. Smatram da bi suplementi trebali biti konzumirani isključivo uz savjetovanje s liječnikom. Tijelo nije sposobno iskoristiti svaki lijek koji unesemo, a svaki lijek ima svoju farmakodinamiku i kinetiku, moguće tolerancije ili čak netolerancije na druge lijekove. Naravno, važno je da liječnik surađuje s pacijentom kako bi zajedno donijeli odluku o prikladnom pristupu.”

Osim hormonske terapije, koje prehrambene i životne navike bi trebale pratiti žene kako bi održale zdravlje?

“Danas se naglašava važnost zdravog načina života, pravilne prehrane i redovite tjelesne aktivnosti. Među brojnim savjetima o prehrani, posebno bih istaknuo genetski test povezan s prehrambenim navikama, koji precizno definira individualne potrebe. Ovaj test pruža odgovore na pitanje što konkretno možemo dobiti iz hrane kako bismo održali zdravlje i produžili život, uzimajući u obzir naš genetski profil. Kao što je Molière rekao – žene su jedina bića koja se mogu smijati i plakati zbog iste stvari. To je jednostavno – to je život žene.”

Koje su prednosti hormonske terapije?

“Odgovor na ovo pitanje je jednostavan – poboljšati kvalitetu života. Bez obzira na različita stajališta, mišljenje same pacijentice je najmjerodavnije. Naglašavam da govorim o relativno zdravim ženama. Svaka žena doživljava menopauzu na svoj način, te vođenje dnevnika simptoma može biti izuzetno korisno. Zapisivanjem simptoma i njihovog intenziteta može se pratiti što treba prilagoditi, uključujući doziranje hormona, vrstu terapije, trajanje liječenja te kontrolu laboratorijskih parametara. U svjetlu produljenog životnog vijeka, važno je poboljšati i kvalitetu života.”

Postoje li alternativni pristupi koji mogu zamijeniti ili ublažiti bolest?

“Danas je dostupno obilje informacija o prirodnim preparatima. Važno je razumjeti razliku između konvencionalnih lijekova i komplementarnih pristupa. Povezanost s prirodom često se doživljava kao ključna za očuvanje zdravlja. Nisam protiv korištenja prirodnih materijala, a tradicionalna medicina ima svoje mjesto. Gledajući tijelo, um i duh kao nedjeljivu cjelinu te prepoznajući tesnu povezanost pojedinca s okolinom, društvom i svijetom u kojem živi, reflektira se holistički pristup. Ovaj integritet posebno dolazi do izražaja tijekom menopauze, definirajući jedinstveno razdoblje u životu žene.”

Oglasi - Advertisement